Ima li smisla biti student filozofskog fakulteta u Hrvatskoj?

Otkad postoji čovjek postoji i filozofija koja je u svojim različitim pravcima i oblicima prožimala sve aspekte ljudske egzistencije. Stare i nove religije, koje su bile filozofski pravci prije rođenja same filozofije, nastajale su i propadale pod teretom novih izazova koji su se nicali i množili se. Ljudska vrsta osuđena je da pati pod teretom svijeta oko sebe, mi smo svjesna bića osuđena da žive u kompleksnom sustavu kojeg ne razumiju. Viša misao, ona koja nadilazi svakodnevne izazove nastala je kao kompenzacija za taj nepodnošljivi teret. Transformirati mišlju kaos ovog svijeta i pretvoriti ga u red najveći je luksuz koji si čovjek može priuštiti. Ne novac, ne slava, ne sigurnost, već saznanje da sve što nam se događa ima smisla, to je onaj izvor sa kojega moramo i trebamo piti. No postojanje takvog izvora ne jamči da će svi željeti osvježenje takve planinske vode. Planinske, jer ako bi se takav izvor morao negdje nalaziti, sigurno bi se smjestio na najnepristupačnijoj planinskoj litici.


Spring-Mountain-Landscape-Free-Wallpaper-HD-960x960


Tko je bio toliko nadobudan da se u klinč hvata s pitanjima koja prodiru u srž našeg postojanja? Što je tjeralo jednog franjevca da se doživotno zatvori u samostan i kroz molitvu kontemplira o prirodi Boga za kojega je vjerovao da je svemoguć i sveprisutan. Što je tjeralo jednog Schopenhauera da čitav život podredi mukotrpnom pisanju svog epohalno djela ”Svijet kao volja i predodžba”. Kolika je bila snaga tog plamena kojeg su željeli vidjeti i kroz stranice svojih djela prenijeti svojim sunarodnjacima. Odricanje kroz koje su prolazili mnogi tragači za istinom je ogromno i mi možemo tek naslutiti koliko je snažna bila njihova žudnja za spoznajom.


No ovo nije post o religiji, filozofiji ili traganju za zlatnim gralom istine i smisla, ovo je post o filozofskom fakultetu. Ovo nije post o filozofiji već o filozofskom fakultetu, nije li to pomalo kontradiktorno? Nije li filozofski fakultet neodvojiv od razloga nastanka svojeg imena?


Na njemu se definitivno predaje filozofija, ona ima svoj odjel, jedan od mnogih drugih koji zastupaju različite discipline koje su ljudi razvili da bi misaono obuhvatili svijet u potpunosti. Na filozofskom fakultetu nalazimo sve od jezika do psihologije, sve te pravce objedinjuje jedna činjenica – usmjereni su na spoznaju čovjeka. Filozofski fakultet je veliki laboratorij u kojem ljudi proučavaju ljude i  superorganizam što se zove ljudski rod.


Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj. iskustvo bivanja čovjekom, koristeći se analitičkim, kritičkim i spekulativnim (misaonim) metodama istaknutim u većini empirijskih pristupa prirodnih i društvenih znanosti. Latinska riječ humanus znači ljudski, uljudan. Od te riječi potječe riječ humanizam koja ima više značenja. Spoznajna teorija humanizmom označava naglašavanje ljudskih temelja svake spoznaje. Izvori tog značenja vidljivi su već kod Protagore („Čovjek je mjera svih stvari“ ). Spoznaja proizlazi iz čovjeka i vrijedi samo za njega. U etici riječ humanizam predstavlja učenje da se svi društveni odnosi moraju zasnivati na uvažavanju i toleriranju ljudske prirode kao specifične vrijednosti u svakom čovjeku pojedincu. Etički humanizam je svjesna afirmacija čovjeka, koja isključuje sve što čovjeka otuđuje od njega samoga time što ga želi podrediti nadljudskim silama i načelima ili ga iskorištava neljudskim postupcima.  – https://hr.wikipedia.org/wiki/Humanisti%C4%8Dke_znanosti

The_School_of_Athens

Raffaello Sanzio da Urbino – ”Atenska škola” – Rafaelova slika koja prikazuje filozofe koji razmjenjuju svoje znanje, u centru se nalaze centralne ličnosti filozofske misli, Platon i Aristotel.

Protagora je izjavio ”Čovjek je mjera svih stvari”, to je misao vodilja koja bi trebala usmjeravati profesore filozofskog na zajedničkom putovanju sa njihovim studentima. Odredište bi bilo odgajanje nove generacije ljudi koji su duboko zainteresirani za čovjeka, žele ga kroz pisanje i čitanje razumjeti, žele promjeniti sebe u skladu sa stečenim znanjem, radom na sebi bi radili i na zajednici iz koje su došli. Studenti humanističih znanosti bi trebali biti svjetlonoše u društvu, brane protiv agonije u koju su stjerani mnogi ljudi koji nisu imali privilegiju sjesti i razmišljati o sebi.


Kao student povijesti, discipline koja uz filozofiju i geografiju najdulje prati čovjeka u njegovom putovanju ka spoznaji, mogu reći da je putanja hrvatske akademske zajednice u potpunoj suprotnosti od inicijalne humanističke misije. 


Svaka ideja pa tako i humanistička može se promatrati kao biljka. Ta biljka ima svoje matično područje u kojem je nastala, zemlju koja joj je omogućila da izraste iz sjemena i eventualno se transformira u drvo. Kada bi željeli tu biljku presaditi, morali bi paziti da uvijeti kojima ćemo je izložiti budu slični njezinom matičnom području. Ideja humanističke edukacije u Hrvatskoj nije zaživjela, ona je biljka koja je presađena u tlo koje ne pogoduje njezinom rastu. Kakvo je to tlo Hrvatska?


logos (grčki λόγος), um, riječ, Božja riječ, govor, smisao, načelo, princip, zakon, red. U Heraklita logos je imanentan svemu postojećemu, on je kozmički princip koji uvodi poredak i umnost u svijet, kao što čovjekov um uređuje čovjekovo djelovanje. Na temelju djelovanja logosa priroda je harmonija.- http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37001

Cijeli judeo-kršćanski svijet sagrađen je na ideji logosa kao centralnog sveprožimajućeg principa. Da bi postojao red u društvu, to društvo prvo mora biti građeno na čvrstim temeljima. Ti temelji su kao kriteriji postojanja oko kojeg su se ljudi jednog društva složili, taj kriterij bi garantirao stabilnost i predvidljivost. Znate koji je razlog zašto je Njemačka toliko sređena, produktivna, ambiciozna i optimistična? Znate li zašto svi Hrvati hrle u ruke svoje druge majke koju katkad vole više od svoje prve? Jer je građena i prožeta Redom. Logos reda je u Njemačkoj jak, manifestira se kroz izraziti afinitet prema slijeđenju pravila, zakona, poštovanju kod sklapanja poslova, meritokraciji. Svaki Hrvat koji otiđe u Njemačku  preporodi se jer naiđe na red, onaj red koji nema kod kuće. Kod kuće ga čeka tamna gusta zavrzlana lešinarske politike koja iskorištava svoje podanike, oportunističkih lokalnih šerifa koji stavljaju svoje nesposobne debele sinove bez škole na važne funkcije.


Logos je temelj oko kojeg su se dogovorili sposobni i dalekovidni ljudi, u Hrvatskoj su se veliki očevi i majke našeg naroda dogovorili na drugačiju vrstu reda. Ovdje je korupcija postala načina djelovanja a ne anomalija. Mislite da pretjerujem, da postoji negdje otočić na kojemu sve funkcionira pošteno? Otočić ne postoji, ono što fundamentalno definira hrvatski način života je podmetanje noge samom sebi i drugima. Nismo jedini u svojoj truloj praksi ali smo definitivno postali zanimljiivi američkom sveučilištu u Princeton koje je napisalo studiju o našoj korupciji

Rad istražuje njene korijene još od Austrougarske. Navodeći povjesničara Tvrtka Jakovinu autor Gabriel Kuris ističe da je Hrvatska od carstva naslijedila zakone i norme ali i birokratski sustav u kojem je korupcija bila postojana, no ipak pod kontrolom. Jakovina čak smatra da su siva ekonomija, nepotizam i sitna korupcija karakteristična obilježja balkansko-mediteranske regije.Nekadašnji dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. Josip Kregar, koji je prvi došao na ideju o formiranju USKOK-a, kaže da je korupcije manjih razmjera bilo i za vrijeme socijalističke Jugoslavije: ‘Bilo je normalno da ljudi uzimaju mala mita, međutim, rizik korupcije uglavnom je bio vrlo nizak’. – https://www.tportal.hr/tehno/clanak/princeton-objavio-znanstveni-rad-o-hrvatskoj-korupciji-20130429


Kakve veze korupcija ima sa humanizmom i studiranjem na fiozofskom fakultetu. Korupcija je kvarenje, propadanje, fragmentiranje. Propadanje čega? Primarno snage pojedinca, u nepoštenim društvima pojedinac se osjeća kao marioneta koja je osuđena na milost i nemilost onih koji su spremni dođi do moći pod svaku cijenu. Stvorili smo institucije i politiku da ukorporiraju što više jedinki u kolektivnom životu superorganizma društva. Nepotizam koji je sastavni dio korupcije se pobrine da veliki dio populacije postane bezličan i zanemaren, samim time kao nekrotično tkivo pojedinci pa čak i cijele grupacije odumiru iz kolektivnog života društva, oslabljujući ga tako i osuđivajući ga na sporu smrt.

Superorganism – The term superorganism is used most often to describe a social unit of eusocial animals, where division of labour is highly specialised and where individuals are not able to survive by themselves for extended periods. Ants are the best-known example of such a superorganism. A superorganism can be defined as “a collection of agents which can act in concert to produce phenomena governed by the collective” – https://en.wikipedia.org/wiki/Superorganism


Nepošteno društvo je smrt ali i najveći izazov za humanista. Na njemu je da liječi bolesno tkivo, baš kao što doktor liječi bolesnika, humanist mora liječiti sebe i društvo. Problem nastaje u samom početku stvaranja jednog humanista. Institucije visokog školstva boluju od istih problema od kojih boluju i svi ostali djelovi društva. Inercija, nihilizan ili slijepa propagacija vlastite moći je misao vodilja većine hrvatskih profesora. Cijela akademija smrdi na nepotizam i mediokritetstvo. Kriterij biranja mladih asistenata, budućih profesora nije po ambiciji ili sposobnosti već po osrednjosti njegovih sposobnosti. Najraženiji su oni koji znaju skuhati što više kava, preuzeti što više zatupljujućih poslova. Hrvatski profesori, baš kao i pripadnici komunističke partije stalno grozničavo gledaju iza sebe u strahu da će im netko uzeti fotelju. Ambicija se ismijava, oštroumnost se percipira kao subverzivno djelovanje protiv profesora, pitanja su uvrede, žalbe su izravni napadi. U takvoj atmosferi ne nastaju ljudi koji će mijenjati ovu državu, nastaju mlaki nezainteresirani činovnici u najboljem slučaju.


Na kraju svojeg studiranja mogu zaključiti istu stvar koju sam zaključio i pri završavanju srednje škole – da sam svu ovu energiju uložio u neki bolji izvor edukacije bilo bi daleko od mjesta gdje sam sada. Hrvatsko školstvo je promašen poduhvat, to mogu sa sigurnošću reći nakon što sam proveo cijeli život u njemu. Nepregledni ispiti koji su se u konačnici svodili na polaganje profesorove osobnosti a ne ispita. Uvijek ista nezainteresirana lica na jutarnjim predavanjima. Emocije koje emaniraju iz hrvatskog visokog školstva slične su onima koje možemo pronaći u čekaonicama zubarskih ordinacija – mješavina straha i dosade.

Studiranje je ipak nešto daleko šire od samog pohađanja predavanja i ispunjavanja indexa ocjenama. Većina ljudi nakon srednje odmah ode raditi, do 26. godine već oforme obitelji, kupe auto, neki naprave i djecu. Studentski život ne omogućava takve ”luksuze”, studenti filozofskog fakulteta se mogu pomiriti sa činjenicom da će početi raditi tek oko 25. ili čak i 30. godine. Između 19. i 25. biti će velika praznina koja je namjerno ostavljena da možete čitati, pisati i istraživati sebe i svijet oko sebe. Školovanje je najvažnija stvar na svijetu, baš zato je vaša najveća dužnost da si priskrbite što brže, efikasnije  i kvalitetnije znanje, hrvatsko školstvu u tom aspektu nije doraslo zadatku.

Pouka koju sam ja izvukao iz svojeg školovanja je da birate dobre stvari za sebe. Uzmite si godinu dana nakon srednje škole da vidite gdje ste, što stvarno želite, raspitujte se, razgovarajte sa studentima, na internetu tražite tečajeve, kvalitetne škole u inozemstvu. Ako niste bili dobar učenik, uzmite si godinu dana i čitajte sve na što naiđete, proširite horizonte prije nego što se upustite na putovanje studiranja. Studiranje možemo gledati kao jednu kompleksnu misiju koja podrazumjeva odlazak od kuće, dodir sa nepoznatim, sukob sa okolinom koja će vas propitkivati, analizirati, stjecanje navika samačkog života i života sa drugima, rušenje starih predrasuda koje smo nosili od kuće te gradanja novih širih svjetonazora. Sve su to elementi zbog kojih je vrlo važno da si za cilj uzmete stjecanje što više humanističkog znanja. Uzmite vremena da odaberete dobru edukaciju, nije sveučilište jedino mjesto gdje možete stjecati znanje.

Ima li smisla studirati filozofski fakultet u Hrvatskoj? Vrlo je važno napomenuti da se ja smatram humanistički orijeniranom osobom, sve što se dodiruje ljudske prirode i misli meni je privlačno. Baš zato smatra da je stjecanje povijesnog, filozofskog, geografskog i psihološkog znanja presudno u formiranju cjelovite osobe koja će biti pozitivni faktor u gradnji društva. Ako želite znanje, ako želite dobro pisat, dobro debatirati, ako želite zračiti optimizmom čovjeka koji intelektom može gurati planine, izbjegavajte hrvatsko školstvo. Ako želite postati mediokritet koji nikad neće znati svoj potencijal onda se predajte na milost i nemilost hrvatskih birokrata ovijenih u plašt znanja. Kada bih promatrao edukativnu vrijednosti svoje fakultetske ekspedicije u cjelovitosti, sa sigurnošću mogu ustvrditi da je sama izloženost različitim ljudima i novog gradu bila visoko edukativna, najmanji, gotovo nikakav udio tog znanja je proizišao iz samog pohađanja predavanja i učenja za ispite. Tek smo na početku 21. stoljeća, novije generacije će biti u mogućnosti puno usmjerenije birati svoju edukaciju. Revolucija koja se događa putem internet edukacije je na zapadu lagano počela istiskavati fakultetsku edukaciju s pijedestala primarnog edukatora mladih intelektualaca. Posljednjih 5 godina eksplodirala je ideja o Youtubeu kao platformi koja bi služila kao edukacijsko sredstvo. Sada možete gledati 30 sati predavanja najboljih profesora sa Oxforda i Harwarda, možete naučiti sastaviti auto od nule gledajući video. Ulazimo u novo doba gdje će znanje i sposobnost biti cjenjeniji od papira, to doba će unutar 50 godina istisnuti već dugo umirujuće institucionalne dinosaure. Hrvatska edukacija je toliko ovisna o tim papirima a ne o znanju, zapad lagano ali sigurno stupa prema nama, kapitalizam pita – tko  mi može što bolje obaviti posao a ne tko ima diplomu ili tko se bolje uvlači u probavni trakt.

Neka Peterson potvrdi par mojih kritika

 

 

Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s