Moja (vaša) iskušenja

Heureka je izraz koji dolazi iz starogrčkog ηὕρηκα (Heureka)i znači pronašao sam ili našao sam. Krik je postao poznat kroz anegdotu koju su zabilježili Plutarh i Marcus Vitruvius Pollio, da je goli Arhimed iz Sirakuze trčao kroz grad vikajući “Heureka!”, nakon što je tijekom kupanja otkrio po njemu kasnije nazvan Arhimedov zakon. Od tada, heureka se koristi kao usklik radosti, nakon uspješnog pronalaska rješenja ozbiljnog (uglavnom umnog) zadatka i stoji kao sinonim za iznenadnu spoznaju. https://hr.wikipedia.org/wiki/Heureka

Heureka! U sebi rekao sam ležeći na krevetu obasjan stolnom lampom koju sam privukao krevetu da mogu čitati. Bilo je negdje oko 2 ujutro, nisam mogao spavati, tijelo je bilo umorno ali nezasitni mozak je tražio da ga nahranim sa nekoliko stranica teksta. Odlučio sam mu ugoditi, počitao sam par pjesama E. A. Poa, od kojih je jedna bila njegova najpoznatija – Gavran. Mozak je tražio još, posumnjao sam da me budnim drži ona kava koju sam popio u 19:00. U ruke sam uzeo jednu od knjiga koje su mi držale monitor od kompjutera na povišenom mjestu. Bila je to knjiga iz prastare kolekcije moje obitelji, napisana 79. svojim koricama je odavala onaj autentični Yugo Zeitgeist. Naziv knjige bio je ”Mentalna higijena”, priručnik kako održavati mentalno zdravlje ”for dummies” Nisam bio oduševljen sa izborom, baš zato sam je i odabrao. Ako me ova ne baci u nesvijest od monotonije, ni jedna neće, pomislio sam.

CrackersInBed590


Otvorio sam sredinu priručnika, počeo sam čitati o alkoholizmu što me nagnalo na razmišljanje o nekim tragičnim elementima svoje ali i onima mnogih drugih Hrvatskih obitelji. Nakon toga otvorio sam priručnik negdje između sredine i početka. Neuroza! Sada sam postao još budniji nego prije, oduvijek sam imao snažan afinitet prema svemu vezanom uz ljudsku psihu.

Neuroza označava lakši, funkcionalni oblik duševnog oboljenja, kod kojeg nije pronađen organski uzrok. Za neurotične poremećaje specifično je da su psihogeni, pa se neuroze još nazivaju psihoneuroze i neurotični poremećaji. Neurozu karakteriziraju napadi uznemirenosti, određeni oblici depresije, hipohondrija, histerične reakcije, opsesivno-kompulsivni poremećaji, fobije, različite seksualne disfunkcije i neki tikovi. Tradicionalno se smatra da je uzrok neuroze emocionalni konflikt u kojemu se blokirani impuls pokušava ispoljiti kao maskiran odgovor ili simptom. Bihevioristički psiholozi smatraju ih naučenim, neodgovarajućim odgovorom na stres.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Neuroza

Čitanje o Neurozi nagnalo me na razmišljanje o sebi. Kroz kratkih 26 godina imao sam podosta problema sa cijelim nizom situacija uzrokovanim nečim što sam nazivao – mentalna blokada. Blokada za mene bi bila nemogućnost da obavim nešto što sam morao obaviti. Prva jača blokada nastala je u srednjoj, kada sam moram naučiti pet A4 papira da izbjegnem popravak. Svi kolege su prošli, ja sam pao unatoč titanskom trudu da naučim za svoje sposobnosti neznatnu količinu gradiva. Prije toga sam prolazio  puno teže predmete bez prevelikog napora. Druga blokada nastala je na prvoj godini faksa, kada sam potpuno zablokirao u nemogućnosti da položim ijedan ispit. Slijedeće godine sam ih položio sve sa solidnim ocjenama. Najnovija blokada dogodila se sa diplomskim radom. Potpuno mentalno paraliziran proveo sam godinu dana u borbi, što je rezultiralo sa 15 stranica ne baš dobroga teksta.


Nakon čitanja pomalo glupavog Yugo priručnika zbrojio sam dva i dva. Pred oči mi je spontano, negdje iz podsvjesti izletila ova slika koju sam prije nekoliko dana vidio na Facebooku.

Michelangelo_Buonarroti_-_The_Torment_of_Saint_Anthony_-_Google_Art_Project

Michelangelo Buonarroti – The Torment of Saint Anthony

Motiv iskušenja (mučenja) bio je veoma popularan motiv kod slikara 16. i 17. stoljeća. Tematika je očito bila religioznog karaktera, radilo se o iskušenju svetaca. Kao iskušavatelji pojavljivali su se različiti likovi, od bujne djeve do nakaza i vragova. Spontana pojava ove slike u mom umu  rezultiralo je munjevitim povezivanjem onoga što sam čitao te noći u kohezivnu cjelinu.


Povezao sam tri stvari, što je uzrokovalu moju nokturnalnu Heureku. Prva stvar je bila definicija neuroze iz priručnika, druga stvar bila je moja misao o mentalnim blokadama koje sam imao i koje još uvijek imam. Treći dio puzzle bila je slika koja prikazuje iskušenje Sv. Antuna koja se spontano pojavila iz moje podsvjesti.


Već sam dugo  tragao za načinima kako da svladam svoje mentalne blokade. Koliko god pokušavao, nisam se uspjevao riještiti te tendencije da stanem kada je najpotrebnije da idem dalje. Trenutno se nalazim u velikoj blokadi sa pisanjem diplomskog i vjerovatno me to nagnalo da uzmem priručnik o mentalnoj higijeni. Čitavši definiciju neuroze nisam bio potpuno zadovoljan pa sam odlučio googlati dalje. Otkrio sam da čovjek može biti rođen sa izraženim elementom neurotičnosti. To tada nije bolest već dio osobnosti, gotovo sigurno dio moje osobnosti.

Neuroticizam je generalna sklonost doživljavanju negativnih osjećaja kao što su: anksioznost, depresivnost, uznemirenost, ljutnja, osjećaj krivnje i povrijeđenost. Muškarci i žene koji imaju izraženu crtu neuroticizma više su skloni iracionalnim idejama, slabije kontroliraju svoje impulse i imaju slabije kapacitete za prevladavanje stresa. https://www.vaspsiholog.com/2011/02/velikih-pet-crta-licnosti/

Velik dio mog života vezan je uz kreativnost. Stvarati nešto znači formulirati kaos u prepoznatljive oblike. Kreativnost i neuroticizam vrlo često idu zajedno. Osjetljivost na kaos i borba protiv tog kaosa kroz stvaranje najstariji je ljudski impuls, nešto što svi imamo u sebi.  Ipak i dok ovo pišem ja nešto stvaram, nastojim se nositi sa realnosti koja je često pre brutalna da bi je mogao trpjeti.


Kada sam  kroz  udžbenik kohezivno formulirao ono što sam oduvijek znao, odlučio sam dodatno analizirati svoje mentalne blokade kroz sada novostečeno znanje. Blokada bi se događala svaki dan, kada bih odlučio raditi ono što moram, iz nekog meni nepoznatog razloga zatekao bih sebe da radim nešto drugo. Nije to slučaj demencije već lukavog samozavaravanja. Kada bi ono što moram napraviti bilo teško, ili bih ja tu djelatnost podsvjesno povezivao uz negativne emocije počeo bih se upuštati u niz kompenzatorskih djelatnosti da izbjegnem stres i bol. Čovjek koji je prožet emocionalnim konfliktima često se nalazi u situacijama u kojima metaforički rečeno – desna ruka ne zna što lijeva ruka radi.  Svaki dan se ustajem sa namjerom i mišlju da moram pisati diplomski rad. Vrijeme pisanja puno puta nikada ne počne, kad i počne budem izrazito ometen, počnem dobivati milijun drugih ideja. Počnem raditi sve osim onoga što moram. Osjećaj nemogućnosti da napravim ono planirano urodilo bi sa još više frustracije. Što bih se više frustrirao to bih bio dalje od svog cilja pisanja diplomskog. Kako to da se ne mogu natjerati na pisanje diplomskog? Kako moj prijatelj kaže ”Samo sjedni i piši, to je jedan veliki seminar”.

The Temptation of St Anthony after Gustave Flaubert 1908 by Lovis Corinth 1858-1925

The Temptation of St Anthony – Gustave Flaubert


Odgovor moje nemogućnosti leži u odavanju iskušenjima. Slika iskušenja (mučenja) Sv. Antuna nije mi iskočila iz podsvjesti bez razloga. Dan nakon svog nokturnalnog Heureka momenta odlučio sam se promatrati, onako kako doktor promatra svog pacijenta. Rekao sam si – sada ćeš sjesti na stolicu, ispred svog laptopa, otvorit ćeš word dokument i počet ćeš pisati diplomski. Sjeo sam za stol, otvorio sam laptop i word sa svojih mizernih 15 stranica teksta. Prevladale su me negativne emocije, od nikuda privukao se već odavno poznati nemir i nezadovoljstvo. Dan prije odlučio sam si biti doktor, doktor mora biti objektivan i etičan. Taj tren za stolom ja sam bio doktor, ono što mi se događalo bilo je nešto što se događa pacijentu odvojenom od smirenog i objektivnog mene, odlučio sam se podvojiti da bih se izlječio.


Odlučio sam taj dan reći ne svemu što je došlo pred put pisanja rada. Svaka prepreka bila je iluzija, neću joj dati ni sekudnu misli niti energije.


Baš kao i demoni koji su opsjedali Sv. Antuna na slici, tako su i mene čupale negativne misli i mehanizmi nošenja sa tim istim. Prvi demon bio je facebook, želio sam ići pogledati malo zid. Odlučio sam odbiti tog demona, on je bio samo barijera na putu mog cilja. Drugi demoj je iskočio kada sam se zabio u neku opskurnu literaturu koja je samo marginalno bila vezana uz diplomski, ovo je bila barijera rekao sam si, moraš je maknuti. Treća barijera bila je misao o činjenici da sam u godinu dana napisao samo 15 stranica, sram je bio demon kojega sam odlučio ignorirati. Nakon još nekoliko demona došao sam u stanje smirenosti, mogao sam se posvetiti pisanju. Od tog dana pisao sam svaki dan jednu stranicu, probio sam mentalnu blokadu.

Digitally restored from a late 19th Century encyclopedia.


Shvatio sam simboliku slika iskušenja, demoni su bili misli koje su spriječavale iskušanoga da dođe do svojeg cilja. Demoni su postajali sve jači što ste ih više hranili. Ja sam svoje demone dobro ugojio, hranio sam ih cijeli život. Uz faks sam vezao jako puno razočaranja, poniženja i boli, kada god bih radio nešto za faks dopustio bih da me te emocije odvrate od bavljenja faksom. Dan kada sam odlučio ne davati ni trunku energije tim mislim je dan kada sam počeo biti produktivan. Glavna stvar koja će vas spasiti je promatranje samoga sebe, ljudi koji izbjegavaju obaveze su majstori u samozavaravanju, odaju se svojim demonima koja ih onda odvode na čudna neočekivana mjesta. Koliko puta ste krenuli napraviti nešto a završili ste na kavi sa prijateljem? Koliko puta ste rekli da nećete kupiti čokoladu pa ste sa mudrim samozavaravajućim manevrom kupili sladoled koji navodno ima manje kalorija? Koliko puta ste izmislili fiktivni scenarij nekog budućeg život u kojem neće biti važno vaše bavljenje sa trenutim zadatkom?


Zadnjih dana mi se po glavi vrtio citat iz filma The Usual Suspects:  “Najveći trik kojeg je Sotona izveo je taj da je uvjerio svijet u svoje nepostojanje”. Taj citat jako rezonira sa mislima koje će vas sabotirati u postizanju cilja.  Baš kao što sam ja bio duboko nesvjesan svojih demona tako ste vjerovatno i vi nesvjesni svojih. Imate blokadu? Već po peti put neuspješno ponavljate jednu te istu stvar? Budite vrlo sigurni u činjenicu da niste u potpunoj kontroli nad sobom. Ako ste dovoljno oprezni zateći ćete dio sebe koji nastoji sabotirati ono što želite postići. Ali postoji konkretan način za nošenje sa iskušenjem.


Prvo odaberite cilj kojemu težite, koji morate napraviti da napredujete stepenicu više u životu. Kada ste ustvrdili cilj, recite sami sebi da ovaj dan ništa neće stati na put vašem bavljenu tim zadatkom. Kada počnete skretati sa cilja, jasno definirajte razlog skretanja, objektivno ga analizirajte par sekundi i odbacite u potpunosti. Sve što stane na put između vas i djelatnosi kojom se morate baviti mora biti eliminirano. Koliko god bila uvjerljiva misao ili djelatnost koja se popriječila između vas i vašeg cilja, morate je odbaciti. Ako ste se na kraju dana našli izgubljeni, daleko od svojeg cilja, sjednite i na papir napišite razlog zašto ste se odali iskušenju svojih mehanizama za nošenje sa stresom.  Moja Heureka bila je svjetlost koja je osvjetlila tamu u kojoj se nalazio moj um, osvjetlila je i demone iskušavače, otkriveni i posramljeni povukli su se u svoje duplje.

Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s