Hrvati od stoljeća 7. i 12 rimskih careva rođenih u Srbiji


globe_books


Učiti povijest na način kako to propagira naše školstvo je veoma opuštajuća intelektualna vježba. Imate jedan prazan spremnik u glavi, ako natrpate dovoljno godina, događaja, opisa i objašnjena taj spremnik će se lagano puniti. Sa punjenjem vi ćete biti bogatiji za šaku podataka koje ćete moći pokazati u kvizu znanja, pokazati ga prijateljima, nabiti ga na nos protivnicima. To je veselje siromašnog čovjeka koji izjednačava znanje sa materijalnim imanjem. Gotovo svi ljubitelji povijesti koje sam sreo pate od informacijske kleptomanije. Gotovo svi ljubitelji filozofije pate od identične bolesti, neki od njih mogu se pohvaliti sa besprijekornim poznavanjem povijesti filozofije dok nisu sposobni oformiri niti rečenicu vlastite filozofije. Nikad neću zaboraviti predavanje fakultetskog profesora koji je iznosio pregled razvoja filozofije kroz povijest. Kada je došlo vrijeme za pitanja, jedan od studenata ga je pitao – ”Koja je vaša filozofija, koja od svih koje ste nabrojili najviše odgovara vašem životnom putu?”. Profesor je bio zbunjen pitanjem, čovjek koji se bavi filozofijom nije znao odgovoriti na najbazičnije pitanje o filozofiji. To je jad institucionalizacije nečega što treba biti divlje, slobodno i neobuzdano. Biti podobnik i uživati u trenutnim  dobitima koje proizlaze iz pljucanje podataka pred tuđe noge veoma je praktična stvar, daje zadovoljstvo, neki su kroz tu praksu čak imali hrabrosti da se nazovu povjesničarima ili filozofima.


U potpunoj suprotnosti sa ovim načinom učenja povijesti i filozofije je intuitivno promišljanje, ono koje ne očekuje aplaus, ne očekuje novčanu nagradu. Težnja ka istini je skupa, ali ultimativno najveća nagrada koju čovjek može dobiti. Činjenice su tu samo zastavice između kojih ćete poput skijaša krivudati dok se velikom brzinom spuštate u pravu bit problema, onu bit koju dijele filzofija i povijest. Spoznati čovjeka i njegovu moć u nepreglednoj igri objekta i subjekta, to je prava bit ovih prastarih pravaca. U konačnici važno je napomenuti da su statue koje su predstavljale ova dva načina opisivanja unutarnjeg i vanjskog svijeta prve stajale u panteonu znanosti. Jedna zaljubljena u znanje, druga u mudrost, neodvojivo su povezane u cjelinu.

philosophy

Le Penseur in the Musée Rodin in Paris

History (from Greek ἱστορία, historia, meaning “inquiry, knowledge acquired by investigation”


Philosophy (from Greek φιλοσοφία, philosophia, literally “love of wisdom”


No ovo nije post o povijesti historije niti filozofije. Kratki uvod tu je da vam razjasni dubinu zapletenosti historije i filozofije. Tema o kojoj želim danas pisati veže se uz prirodu nacije, države i politike. Te kategorije su prožete kontradikcijama. Kroz nekoliko redaka prikazati ću vam da ono što je praktično nije nužno istinito, te ono što je istinito nije nužno praktično.


Hrvatski ustav počiva na povijesnoj laži. Da se razumijemo, sve države na ovaj ili onaj način počivaju na laži. U zadnje vrijeme često čujemo riječ revizionizam, čujemo da se  ukidaju imena ulica, nekome smetaju partizani, nekome ustaše. Ona fundamentalna laž koja počiva u svakom atomu države i nacije manifestira se i u tendenciji ka ideološkom revizionizmu.

MILWLD130-2


Hrvatska država počiva na državnopravnom kontinuitetu od stoljeća 7., to se uči u srednjoškolskim udžbenicima, to sam morao djeci predavati u školi. U čemu je problem? Pa Hrvati su došli na obale Jadrana u tom stoljeću, nosili su šahovnicu i Rakitićev dres. Nakon Zrinsko-frankopanske urote svirao je Thompson dok su ozlojađeni kmetovi uzvikivali ZDS! Jeste li čuli da je 12 rimskih careva rođeno u Srbiji? Rođeni su u Srbiji dok Srbija uopće nije postojala, interesantno. Ideolozi pružaju svoje otrovne pipke duboko u prošlost tražeći opravdanje za svoje trule igrice moći.


Vrijeme je da odemo još dublje u ovaj problem. Ono što se fundamentalno sukobljava kod ovog pitanja su dvije nevjerojatno jake sile koje pokreću ljudski rod od samih početaka. PRAKTIČNO VS ISTINITO. Katkada te sile surađuju, vrlo često su u suprotnosti. Kontradikcija je jedna od definirajućih karakteristika ljudskog života. Mi smo društevna bića koja od društva pate ogromne bolove. Volimo istinu, ali od te istine možemo postati odvojeni od pripadnika svoje vrste nepremostivim kanjonom. Voljeti previše praktičnost znači biti priprost, odvojen od onoga što nas čini autentičnima i što daje životu posebnu ljepotu. Čovjek je uistinu blagoslovljen i proklet u svojem stanju.


Hrvati nisu postojali u stoljeću sedmom! Ako bi putovali kroz vrijeme da pitamo jednog pripadnika tih migrirajućih ljudi, kojoj skupini pripada, odgovor nebi bio Hrvat. Nebi bio ni Slaven, niti Rus. Taj čovjek se smatrao nečim potpuno drugim, to znanje je izgubljeno, na njegovo mjesto došla je projekcija nacionalne ideje i težnje da se povijesni kontinuitet države proširi što dublje u prošlost. Kada bi se vratili u doba Rimskog Carstva i pitali jednog od careva – ”A odakle si ti?”, odgovor sigurno nebi bio iz Srbije. Nešto što je nastalo u 19. stoljeću, a pod to nešto smatram nacionalnu ideju i vezanje te iste uz koncept države nije moglo postojati prije svojeg postojanja.


anakronizam (ana- + grč. χρόνος: vrijeme).

1. Stavljanje, zbog neznanja ili svjesno, kulturnih tečevina, povijesnih događaja, osoba i sl. u vremensko razdoblje kojemu ne pripadaju. U Shakespeareovu Juliju Cezaru zvone zvona, koja Rimljani nisu poznavali; Schillerov Wallenstein govori o munjovodu (gromobranu) koji u Wallensteinovo doba nije bio poznat. Svjesno se čine anakronizmi radi postizanja komičnih efekata.

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2436


Ali problematika nije riješena jednostavnom definicijom anakronizma. Problem je puno dublji od samog neznanja koje je njegov sastavni dio. Problem revizionizma i nacionalizacije prošlosti nije problem neznanja već problem svjesnog odbacivanja znanja. Ono što je praktično nije nužno istinito. Ono što zadovoljava tragača za istinom nije isto što zadovoljava većinu populacije. Filzofi, mudraci, znanstvenici i ostali atavizmi koji su pred izumiranjem u modernom dobu, gradili svoj život na odricanju od praktičnog. Fukari nije stalo do istine, stalo joj je do trenutne dobiti, olakšanju koje dobiva kao protuteret teškim pitanjima sa kojima se ne može ili ne želi sukobiti.


Kada bih otišao u svijet i počeo govoriti da su Hrvati smislili sami sebe u 19. i 20. stojeću, govorio bih istinu. No ipak ta istina bi bila destruktiva za Hrvatsku, jedna Belgija i  Francuska pati od istih neistinitih težnji za povjesnim kontinuitetom. Francuska, Britanija, Belgija i Švedska očajnički ponovno pišu svoje zakone, povijest, uvode cenzure, sve u nadi da će promjeniti svoju prošlost da bolje odgovara novopridošloj masi imigranata. Nisu Hrvati i Srbi neki izdvojeni primitivci koji ne poznaju svoju prošlost. Granice, nacije i dobar dio svjetske povijesti je pisan sa težnjom ka praktičnosti, ne istini.

e03f79e9a9d08412b98f

Dolazak Hrvata na Jadran, Oton Iveković


Svijet se u jednom trenutku dogovorio da će jedna velika laž postati jedna velika definirajuća istina. Kao i u životu pojedinca tako i u sferama međunarodne politike, možemo očekivati puno kontradikcija. Čovjek koji traga za istinom u visoko kompleksnom svijetu koji se pokušava kroz praktičnost nositi sa svojom kompleksnošću postaje trn u stopalu. To stopalo korača slijepo prema naprijed, u vječnoj iluziji da napreduje jer se kreće naprijed. Istina je da ljudski rod slijepo divlja po nepreglednim ravnicama prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Onaj tko želi na sekudnu stati i razumjeti kaos postojanja eventualno biva osuđivan kao saboter tog neprestanog divljanja.


Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s