Prehrambena ideologija

Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti. Uglavnom se upotrebljava za političke ideologije.    –   https://hr.wikipedia.org/wiki/Ideologija

Na što ciljam sa ovim naslovom? Kako možemo povezati nešto apstraktno kao ideologiju sa nečim svakodnevnim i praktičnim kao što je prehrana. Spoj je itekako moguć, hrana je osnovna ljudska briga, ona pomiče planine, ruši carstva, na tron postavlja genijalce, formira filozofe. Prehrambene navike su iz tog razloga vrlo rano uočene od dalekovidnijih pojedinaca kao odličan alat sa kojime se može spajati i razdvajati grupacije ljudi. Neki od najočitijih primjera su Muslimani koji imaju striktno propisanu prehranu koja ne smije sadržavati svinjetinu. Kao što sam više puta u svojoj kratkoj blogerskoj karijeri naglasio – svaka ideologija proizlazi iz konkretnih uvjeta i razloga. Ne zna se točan razlog zašto Muslimani ne jedu svinjetinu.

He has only forbidden to you dead animals, blood, the flesh of swine, and that which has been dedicated to other than God . But whoever is forced [by necessity], neither desiring [it] nor transgressing [its limit], there is no sin upon him. Indeed, God is Forgiving and Merciful.  – Quran, Al-Baqara 2:173 , Quran Surah Al-Baqara (Verse 173)


Što točno mislimo pod riječ razlog? To je poprilično šlampav način da se kaže – mi ne znamo pod utjecajem kojih konkretnih uvijeta nastala potreba za odbijanjem svinjetine. Nemojmo riječ konkretno zloupotrebljavati u želji da sve što je materijalno nazivamo konkretnim, emocionalne potrebe, snovi i ostali fenomeni unutrašnjeg ljudskog života ne možemo odbaciti kao izmišljotine koje se ne računaju pod valjane razloga za nastajanje jedne ideologije. Sve ono što lebdi u apstraktnom svijetu ideja ima svoje uporište u zbilji. U svojem genijalnom dijelu ”Luciferian Principle”, Howard Bloom promatra mnoge povijesne događaje, politike pa čak i filozofske pokrete kroz naočale biologije.  Nije uvjeren u dihotomiju priroda/društvo, ove odvajane kategorije spaja kroz vrsno poznavanje evolucijske biologije, uspoređuje mrave i ljude, sukobe majmunskih grupa i kraljevskih obitelji, sve objedinjuje u jednu prirodnu sveobuhvatnu sliku. Bloom je na ovaj način zadao smrtan udarac ljudskom egu, pokazavši nama glorificiranim majmunima da su naše lebdeće kule od stakla i dalje utjelovljene u fiksnim i biološki determiniranim okvirima.  Priroda je i dalje naša jedina gospodarica.


 

 

 


Kada sam ispucao ljubav prema Howardu Bloomu, vrijeme je da se vratim na centralnu misao ovog posta. Današnji svijet je prepun raznih prehrambenih ideologija, neki od najizraženijih i najglasnijih glasova su vegeterijanski i veganski. Ako nasumično skupimo stotinu ljudi u jednu predavačku salu, vjerovatno bi među njima bilo desetak spomenutih pojedinaca. Vegetarijanaca i vegana u svijetu ima oko 375 milijuna, što je izrazito visok broj. Ako uzmemo u obzir da su mnogi veoma utjecajni Europljani i Amerikanci odbacili meso, možemo zaključiti da se taj pokret neće tako skoro ugasiti.


Ali zašto? Prokleto pitanje koje me progoni cijeli život, postalo je moja mantra. Zašto vegetarijanstvo i veganstvo? Zašto bilo koja prehrambena ideologija? Neki ljudi očito ne probavljaju meso, ne mogu ga jesti, smeta im ili im uzrokuje dodatne zdravstvene probleme kao što je kolesterol. To su rijetki slučajevi, moje pitanje i dalje nije odgovoreno. Koji je pravi razlog zašto mnogi ljudi u zapadnom svijetu odbacuju meso?


030818-1-MAIN-a-cow-in-a-crush-c-Jim-Varney


Vodio sam mnoge razgovore sa mnogim vegetarijancima, nešto rijeđe veganima i gotovo svaki put bi razgovor završio na patnji životinja i brutalnosti mesne industrije. Najjači pojedinci ne mogu zadržati hladnu glavu dok gledaju snimke iživljavanja nad bespomoćnim životinjama. Gledao sam velik broj takvih snimaka u kojima su se životinje maltretirale a eventualno i ubijale na poprilično ilegalne načine. Moje emocije bi podivljale, prvo sažaljenje, onda bijes! Pratio sam objektivno svoje reakcije, bili su to preživljavački impulsi. Empatičniji pojedinci se lakše stavljaju u ulogu životinje koja pati, kroz njezinu patnju proživljavaju svoje strahove. Analizirajući sebe postao mi je jasan impuls koji stoji iza mnogih vegetarijanaca i vegana, bio je to preživljavački instinkt koji bi se aktivirao kod izraženije empatičnih pojedinaca. Važno je napomenuti da sam ja veliki ljubitelj životinja, spašavao sam sve sa ulice počevši od skakavaca do mačaka. No bez obzira na empatiju i spašavanje i dalje sam ostao svejed, kako je to moguće? Kako mogu voljeti i jesti životinje?


Shvatio sam jednu vrlo važnu karakteristiku našeg ljudskog postojanja – ono je brutalno, bolno i kratko, baš kao i život jedne krave koja je odrasla na farmi. Ono što stoji iza nemogućnosti da se pređe preko jedenja mesa nakon susretanja sa katastrofalnom slikom klaonice je nemogućnost da se čovjek sukobi sa tragičnosti svojeg  postojanja utjelovljenog u boli i smrti. Kad vidite lice smrti i patnje, to je veoma jasna poruka upućena samo vama, ona glasi – ovo ćeš eventualno biti ti. Hoćete li pogledati u to lice ili ćete skrenuti pogled?


18longley-vietnamWeb-facebookJumbo


Od malena sam shvaćao pravu narav prirode, ona nije samo nježna i dobra majka kojoj se svi trebamo vratiti. Kao dijete sam sate i sate provodio u vrtu svoje majke, promatrao sam interakcije kukaca, sisavaca, gmazova. Cijeli sustav organizama je bio visoko kompleksan i isprepleten, sva bića su imala svoju ulogu, neka su bila plijen, neka lovina. Bez tog konstantnog umiranja nebi bilo ponovnog rađanja, bio je to sveti proces. Jednom sam se sažalio nad mišem kojeg je uhvatila moja mačka. Sukladno njezinoj prirodi mačka se sa mišem igrala satima prije nego što sam ga ja spasio, tada sam mačke promatrao kao izrazito sadistična bića, to je bila greška moje ljudske subjektivnosti. Čovjek je i alfa predator i lovina u jednome. Kada bi lovili u čorporu bili bismo nepobjedivi, mogli smo srušiti i mamute 30 puta veće od nas. Kada bi se našli usamljeni i suprostavljeni nekom predatoru, igra bi bila drugačija, nebi se mogli osloniti na pripadnike našeg plemena, nije bilo spasa.


43835830-ancient-and-modern-man-infograpic-illustratioin-bear-tiger-animals-ancient-life-of-people


Iz tog razloga često empatiziramo sa lovinom, ali se često ponašamo kao predatori. Inzistirati na tome da nismo lovci je laž, ali laž koju si ljudi današnjice zbog lakoće modernog života mogu priuštiti. Baš kao što je tijekom sazrijevanja ljudski rod uvelike napustio lov i počeo se predominantno baviti poljoprivredom i stočarstvom, mnoge zajednice su prestale konzumirati samo meso. Te promjene su bile uvjetovane praktičnim razlozima, broj ljudi je skočio, lovišta su se smanjila, puno lakše je bilo imati  polje i par koza nego se sa susjedima natjecati i potencijalno sukobiti u lovu. Ima li vegeterijanstvo i veganstvo praktični razlog postojanja? Definitivno ima, samo postojanje nečega aludira da postoji razlog tog postojanja. Velik dio razloga leži u domeni emocija i svjetonazora modernog čovjeka. Nisam toliko bahat da potpuno odbacim ideje vegeterijanstva i veganstva, ipak su ukazali na velike propuste u mesnoj industriji i načinima na koji percipiramo život životinje. Dokazano je da čovjek može preživjeti, pa čak i napredovati na vegeterijanskoj i veganskoj prehrani, najbolji dokaz za to je Patrik Baboumian.


 


Moja perspektiva nije okaljana predrasudama da ove vrste prehrane nisu izvedive. Skeptičan sam na motive ljudi koji prelaze na te načine prehrane. Činite li to radi zdravlja ili podsvjesnih strahova? Ako je potonje u pitanju, preispitajte se je li stvarno problem u patnji životinja u klaonicama ili u vašoj patnji? Je li vaša prehrambena ideologija stvorena u snazi ili slabosti? To pitanje bit će presudno za vaš uspjeh i uspjeh ljudi koji djele tu ideju sa vama.


Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s