Jesmo li zaboravili što i zašto sviramo ?


Daleko smo napredovali kao vrsta, od polumajmunskih stvorova koji su se ubijali za komad mamuta do gradnje superačunala. Mnoge velike civilizacije, veliki narodi  progurali su se kroz užase postojanja do površine povijesti, do listova udžbenika, do položaja gdje su bili vrijedni spomena onih koji su ih nasljedili. Svaki čovjek koji je bio dio tih cjelina, nevjerovatno kompleksnih ljudskih superorganizama, funkcionirao je kao sastavni dio i graditelj sebe i svoje okoline. Nova istraživanja pokazala su da šuma funkcionirao poput jednog velikog organizma, veća drva komuniciraju sa manjima uz pomoć spora gljiva i mahovine. .


fungi-forest


”Simard now believes large trees help out small, younger ones using the fungal internet. Without this help, she thinks many seedlings wouldn’t survive. In the 1997 study, seedlings in the shade – which are likely to be short of food – got more carbon from donor trees.”

http://www.bbc.com/earth/story/20141111-plants-have-a-hidden-internet


Ako je cijela šuma u tihoj i sofisticiranoj komunikaciji zamislite kakve suptilnosti ljudskog zajedničkog života još nismo istražili. Uvjeren sam da čovjek osjeća svoju užu i širu zajedicu, njezin tihi puls, njene potrebe, njezine bolesti i ushite. Čak i u današnjem otuđenom životu čovjek je pod utjecajem svoje okoline sklon padanju u kolektivne psihoze. Uvijek volim ovaj fenomen promatrati kroz glazbu, simfoničnu glazbu točnije. Svaki od pojedinaca u društvu svira svoj instrument, pjesma koju sviraju ovisi o dogovoru cijelog orkestra, u suprotnome dobivamo disonantnu neslušljivu buku. Svaka simfonija ima svoju glavnu temu i varijacije. Svaka velika skupina ljudi koja je bila uspješna je imala svoju misao vodilju, prevladavajuću temu koju su svi svirali i nastojali usavršavati. Za one koji nisu znali svirati ili nisu mogli svirati, oni su barem imali točku reference čemu težiti. Možemo tu glavnu temu nazvati i idealom.


schumann-web


ideal (kasnolat. idealis, od grč. ἰδέα: lik; izgled; misao), cilj ili svrha; misao vodilja; najviše savršenstvo. Zamišljanje nečega (predmeta, svojstva, stvari), osobe ili društv. stanja u potpuno savršenu liku kako bi nam poslužili kao uzor kojemu ćemo težiti, u koji ćemo se ugledati, i kao cilj kojemu ćemo težiti (npr. ideal slobode, pravde i dr.).

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26900


Tema koju su Rimljani svirali bila je ona utjelovljena u konceptu ”cursus honorum”. Ovi veliki osvajači, graditelji i političari tijekom svog života težili su uspinjanju na hierarhijskoj ljestvici dužnosti. Biti uspješan i dobro pozicioniran bila je najvažnija stvar na svijetu, robovi su cijele dane maštali o postizanju statusa građana dok su imućniji članovi društva težili najvišim državnim službama. Glazba na koju su oni plesali bila je  prožeta ambicijama,  no ta želja za izvrsnošću nije isto što i želja za novcem ili puki fetiš bogaćenja do nedogleda, oni su istinski vjerovali da će njihov uspjeh odzavanjati u beskonačnosti. Toliko su voljeli status da su ga čak željeli ovjekovječiti na svojim nadgrobnim spomenicima.


Caelius


Rim me podsjetio na jednu njima srodnu modernu civilizacijsku inačicu, govorim naravno o SAD-u. Vitalnost koja izvire iz djela i riječi davno nestalih Rimljana može se usporediti jedino sa gotovo neurotičnom željom za uspjehom i bogaćenjem Amerikanaca. I jedna i druga civilizacija iskusila je što to znači biti alfa superoorganizam, što to znači dominirati nad svim ostalim organizmima na planeti. Amerikanci su još uvijek u uzletu koji je počeo nakon drugog svjetskog rata. Glavna tema njihove simfonije nešto je drugačija od one koju su  imali davno nestali Rimljani, oni su je nazvali Freedom (Liberty). Sloboda govora, sloboda da od sebe napravite što bolje ljudsko biće, sloboda tržišta odvojenog od pretjeranog državnog utjecaja i politike, sloboda pojedinca, sloboda zajednica. Možemo se sarkastično smijati koliko god želimo, ali ona sila koja je pokretala Rim pokreće i Washington, to je val energije koje ima biće koje je i zna da je dio najmoćnije zajednice na svijetu.


487000_1

Rimski i američki orao kao simboli moći


Youtube preplavljuju mladi ambiciozni Amerikanci, pokazuju svoje pločice, prodaju svoje lifestyle priče, spletkare i teoretiziraju o novcu i prehrani. Potpuno mi je jasno da ti ljudi koji žive sa druge strane Atlanskog oceana ne rezoniraju kao mi, tamo vlada još uvijek ambicioznost koja graniči sa ludošću, ili ako želite to finije napisati onda riječ ludošću zamjenite sa idealizmom. Istina je da oni još uvijek vjeruju u napredak i slobodu, možda čak ni nisu svjesni toga. Dovoljno je pratiti što rade i što govore da dobijete dojam neiscrpne želje za poboljšavanjem, optimiziranjem, natjecanjem. Na sve to mi Hrvati možemo postaviti pitanje – A što će ti to? A čemu?


Svaka uspješna skupina ljudi imala je svoju glavnu temu simfonije, oni koji su je svirali dobro bili su progurani na sam vrh društvene ljestvice. Rimljani su imali svoj cursus honorum, mladi Amerikanci još su opijeni idealom slobode i napredka. Iz tog razloga se ne mogu ne pitati – a koja je naša tema? Što da slijedimo u svojem društvu? Što je potrebno? Kako diše ovaj superorganizam zvan Hrvatska?


Group D Croatia vs Spain


Odgovora ima previše i svi zvuče podjednako. Ako želiš uspjeh moraš bit pokvaren, raditi izakulisno, protiv kompetencije i zdravog razuma, služiti se vezama. Ono što većina govori je ono što većina osjeća i zna, ono što su iskusili kroz priče ili na vlastitoj koži. To je pjesma kojom ovaj kutak planete odzvanja. I samom mi je postalo poprilično jasno da naša simfonija nije ugodna uhu, svatko svira svoju pjesmu, pokušava progurati svoje svirače koji ne znaju svirati. Može se reći da mi nemamo jasno definiranu glavnu temu simfonije, svatko trza žice nasumično i nada se da će pogoditi neku nit harmonije u ovom kaosu buke. Roditelji, susjedi, kolege, svi vam u suštini objašnjavaju jednu jedinu stvar – koliko god se trudili, vaš trud se neće isplatiti. Koja je bit postojanja ako nemamo glavnu temu simfonije?


Pokušajte analizirati svoja djela, djela ljudi oko vas i ubrzo ćete shvatiti da mnogi od nas žive poluživote, više od polovice dana provedemo ležeći, gotovo nitko ne živi život intenzivno i motivirano, gotovo nitko ne stvara, nitko ne postavlja velika pitanja i nitko se ne hrva sa velikim problemima, sve je to simptomatično za stanje nihilizma u kojem se nalazimo. U podzemlju ljudi ne raspravljaju o dobrom životu, svi strahuju i trpe život. Nedostatak glavne teme simfonije, ideala kojem ćemo težit se osjeti u svakom aspektu života, osjetljivijim posjedincima je to stanje nepodnošljivo, oni nešto tupiji će se potruditi da zanemare da je sve poprilično blizu ruba. Od rata nismo proizveli niti jednog globalno značajnog mislioca, glazbenika niti umjetnika, najveća firma u državi je u zadnjih par godina prošla kroz najgori korupcijski pakao, populacija će uskoro pasti ispod četiri milijuna, iz države je 2017. iselilo 47000 stanovnika.


Financial-Crisis


Za svoje vrijeme sam pesimističan, vjerovatno najgori dio ovog horora još nije izašao na vidjelo, do svoje starosti još ću proći kroz svakakve političke, ekonomske i ratne turbulencije, kada govorimo o dužem periodu, tu si već mogu dopustiti optimizam. Vrijednosti i ideali koji će se oformiti kao kontrast ovome kroz što sad prolazimo nastat će kao alergijska reakcija na nepotrebnu patnju i uzaludno glupavo ponavljanje istih grešaka. Točnije bi bilo reći da ne polažem nikakvu nadu u skoro ozdravljenje Hrvatske kao superorganizma, vrlo moguće da je ovo stanje u kojem živimo produkt historijske pogreške ili neka vrsta nesupjelog pokusa još relativno mladog i neiskusnog naroda. Imam nade da će se ljudi na ovim prostorima kao individualci eventualno zasititi pakla kojeg su si sami priredili i izaći iz Platonove špilje na svjež zrak koji su udisali narodi koji su isklesali svoja imena i postignuća u kamenu. Kada djeca počnu čitati dobre knjige i prestanu odmahivati rukom na probleme oko sebe, kada počnu graditi svoju glavnu temu simfonije na dobrim temeljima, možda tek onda će se sa Balkana čuti harmonični zvukovi  fino ugođenih instumentata koji sviraju sa ciljem i svrhom.


 

Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s