Brbljanja zahvalnog nihilista

Kada su pitali doktora i filozofsku pop zvijezdu Jordana Petersona kada se zadnji put našao u nihilističkom stanju izgubljenosti on je odgovorio: ”Nisam bio niti minute nihilističan od svoje 24. godine, tada sam se odlučio srediti.” Divno li je tako rano u životu postati svjesan prolaznosti života i opasnosti ponora nad kojim svi visimo, pomislio sam. Ja sam tijekom svoje 24. godine sporo i mučno izlazio iz teške depresije koja je više ili manje karakterizirala moj život od 18. godine.


tumblr_nnq4rlidSH1utjf46o1_500_t670_t658


Depresija je danas kategorizirana kao bolest, o njezinim uzrocima i prirodi se govori identičnim riječnikom kojim se nastoji opisati nastanak kurjih očiju, upale pluća ili prehlade. Moderna medicina je visoko sofisticirani oblik srednjovjekovne medicine. Njena estetika, riječnik i preciznost se možda promjenila ali principi su ostali isti – amputacija (kemoterapija), pijavice (lijekovi koji izliječe bolest ali ubiju pacijenta) i svečenici (psihoterapeuti koji prodaju psihoaktivne lijekove kao što su svečenici prodavali oprost grijeha). Nihilizam je sretni bonus depresije, ne spominje ga se toliko često kao što se spominje dopamin, serotonin, kortizol i ostale kemijsko fantastične projekcije tuge i sreće. Nakon bombardiranja serotoninskim inhibitorima čovjek se vrati u funkcionalno stanje, može ustati iz kreveta, jesi, spavati, ići na posao, čitati 24. sata, gledati život na selu itd. Ono što antidepresivi ne liječe su slomljene vrijednosti, vječno pomaknuta perspektiva koja je premještena u podzemlje iz kojeg se gleda vanjske stvari kroz pukotine u kamenu i zemlji.

“Every belief, every considering something-true,” Nietzsche writes, “is necessarily false because there is simply no true world” (Will to Power [notes from 1883-1888]). For him, nihilism requires a radical repudiation of all imposed values and meaning: “Nihilism is . . . not only the belief that everything deserves to perish; but one actually puts one’s shoulder to the plough; one destroys” (Will to Power). – https://www.iep.utm.edu/nihilism/#H2


No nihilizam je toliko suptilan i nenametljiv ljudskoj psihi da mnogi ni ne znaju da pate od njega. Mnogi depresivci pomoću kemije odrežu bolest sa sebe, ali bolest je poput krpelja koji nije pravilno izvađen ostavila svoje rilce duboko u vrijednostim i svjetonazoru bića koje je napala. To rilce je nihilizam koji se mnogim ljudima, pogotovo snažnijim pojedincima otpornim na negativne emocije uvuće se u život neprimjetno, kroz razočaranja koja su potisnuta, kroz nepravdu, kroz ljutnju na fundamentalne zakone ovog našeg brutalnog postojanja.


deer-tick-800


I da ono što je u meni ostalo nakon duge bolesti je poveća doza nihlizma. Njegovo sjeme je vjerovatno posađeno puno prije psihosomatskih simptoma koji su naznačili njegovu pristunost. Pošto to breme moram nositi naučio sam ga uočavati i kod drugih, čak i najbolji glumci ga ne mogu sakriti od mene. Pošto je nihilizam manjak smisla, počeo sam proučavati smisao kao kontrast svojem stanju. Smisao je neuhvatljiv, preapstraktan, više se nalazi u domeni instinkata nego u bilo kojoj domeni dohvatljivoj za moderni logički znanstveni um. Kada radimo nešto smisleno, onada je to to, nema univerzalnog objašnjenja niti nacrta kako steći smisao! Kada radimo nešto smisleno onda nema ničeg boljeg što bi trenutno mogli raditi i to osjećamo kao energetski nabijeno stanje. Potpuno suprotno tome je nihilistična dokolica, ili još bolje – najgore stanje od svih – dosada.


Dok sam ronio kroz svoju depresiju i nihilizam trošio sam enormne količine vremena i energije na stupidnosti najgore vrste. Personifikacija nihilizma je student sa filozofskog fakulteta koji sjedi 5 sati na kavi i priča o apsolutno ničemu. Vrijeme ide, on sjedi, reciklira već poznato, troši vrijeme, gleda na sat kao da mora odraditi dnevnu kvotu. Kada nemate cilj ni razlog da dođete na taj cilj onda vam vrijeme postane smetalo koje morate izignorirati i pod svaku cijenu potrošiti što brže. Koliko sam dana proveo na apsolutno ništa.


quotation-albert-camus-should-i-kill-myself-or-have-a-cup-of-coffee-36-9-0952


Zbrajam i oduzimam, da sam svaki dan pisao jednu stranicu knjige, od 20 do 24. bih izdao svoj osobni magnum opus od 1460 stranica. Mogao sam napisati dvadeset znanstvenih članaka, pohađati stotinu tečajeva, snimiti dva albuma. Ali nisam, nisam ništa od toga napravio. Mnogi ljudi ni neće ovako razmišljati o svojem vremenu i energiji jer mnogi nisu osjetljivi na smisao kao netko tko ga nema. Upravo tu nastaje paradoks – moj nedostatak smisla ukazao mi je da ga moram imati. Negativ mora postojati da bi postojao pozitiv. Iz tog aspekta gledano, depresija i nihilizam možemo potencijalno promatrati kao buđenje iz usnulosti svakodnevne anestezirane rutine, možda je poziv na avanturu, neku novu razinu življenja koje će nadići dotadašnju okovanost. Jung je u svojim istraživanjima alkemije povezao padanje u duboko stanje depresije sa stadijom alkemijske tansformacije nazvane nigredo. Nigredo je svojevrsno osvješćivanje svoje osobne manjkavosti i besmislenosti života,  uvijek je bolan jer predstavlja suočavanje sa svojom sjenom. Kako god bilo, ono što mi je u perspektivu postavilo moju izgubljenost je posjed gradu u kojem sam dugo vremena studirao.


image042


For Carl Jung, ‘the rediscovery of the principles of alchemy came to be an important part of my work as a pioneer of psychology’. As a student of alchemy, he (and his followers) ‘compared the “black work” of the alchemists (the nigredo) with the often highly critical involvement experienced by the ego, until it accepts the new equilibrium brought about by the creation of the self’.    –   https://en.wikipedia.org/wiki/Nigredo


plato-allegory-of-the-cave

Platovona alegorija špilje – uz nigredo još jedan prikaz buđenja iz usnulosti i iluzija 


Nakon 5 mjeseci izbivanja posjetio sam Zadar, prošao sam pokraj kafića u kojem sam potrošio previše dana na aposlutno ništa, u njemu su sjedili isti ljudi, na istim stolicama, sa istim pićima. Oni sebe nikad nebi nazvali depresivnima niti nihilističnima, ali kao što je gospodin Peterson kojeg sam spomenuo na početku rekao – ono što radimo a ne ono što govorimo otkriva naše stvarno unutarnje stanje. Mnogi od njih čekaju Godota, gledaju na sat kao što sam ja gledao, pokušavaju zanemariti činjenicu da im je svaki dan isti.


¸1


Grijeh je danas shvaćen kao krščanska fikcija stvorena da zastraši jadne i neuke kmetove. Istina je da je grijeh podložan instrumentalizaciji u službi izvlačenja novca, ali to ne mijenja duboku istinitost i pojavnost u ljudskoj prirodi. Grijeh je fundamentalno objašnjiv kao  zaborav. Svetac koji se pokušava usredotočiti na Boga ali je konstantno iskušavan od strane demona, lijepih žena, slasne hrane i drugih ovozemaljskih i onozemaljskih užitaka čest je motiv sakralnih slika. Ono što prijeti tom svecu da dosegne svoj cilj je zaborav, na trenutak ometen tjelesnim slastima on gubi svoj fokus na viši cilj kojeg nastoji doseći. Trošiti svoje vrijeme na repetitivne radnje koje su tu samo da nam potroše vrijeme, hedonističko uživanje u besmislenim podražajima, sve je to dio velikog zaborava, gubitka iz fokusa nečega višeg i boljeg što bi mogli doseći sa više fokusa.


image


Možda bih trebao zahvaliti svojoj depresiji i nihilizmu, možda bih trebao zavoljeti svoju osjetljivost na besmisao bez obzira na to koliko mi je patnje uzrokovala. Sam nihilizam je stanje potrebe, nešto kao glad. Ako nema gladi nema ni potrebe za hranom. Ako nema nihilizma nema ni potrebe za izliječenje od te napasti. Da nisam gonjen vječnom potjerom za smislom možda bih još i danas sjedio na onoj istoj stolici, sa velikim macchiatom ispred sebe, okružen onim istim napačenim dušama koje nešto čekaju. Kako smo samo zdušno zajedno čekali, kako zdušno nihilisti međusobno troše jedni drugima vrijeme. Kada nejdeš nigdje onda je svako trenutno ometanje od te činjenice dobrodošlo. Možda bih se trebao zahvaliti svojoj depresiji i nihilizmu, vjernim vodičima koji mi prikazuju vizije propasti koje su rezervirane za mene ako ne budem usredotočen i ako padnem u duboki zaborav – grijeh.


Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s