Kratko o pesimizmu 21. stoljeća

Ono što je super oko 21. st. je što po prvi put građani imaju puni uvid u mehanizme funkcioniranja politike i ekonomije vlastitih zemalja na makro razini. Doskočice kao što su: “ljubi svog susjeda kao što ljubiš samoga sebe” više ne drže vodu, jer ipak susjed ima jeftine sirovine koje nam trebaju. U isto vrijeme si čovjek ne može pomoći a da ne postane pesimističan ili apatičan kada shvati da su države strojevi, gotovo po pravilu antiljudske tvorevine koje su se otele kontroli, da služe zatvorenim krugovima elita i financijskim malverzatorima. Nije ni čudo da se populacija uznemirila povodom virusa jer nitko istinski ne vjeruje vlasti, niti ostalim autoritetima. Izdaja nižih klasa od strane viših je nešto poprilično prirodno, na razini hladne analize povjesničara to je evidentno, na osobnoj, ljudskoj razini, ne možemo se miriti sa takvim postavkama igre. Problem ne leži u degradaciji morala vladajućih, njega nikad nije ni bilo, već u osvješćivanju do sada nepoznatih stvarnosti politike, ekonomije, vlasti. Novo stoljeće sa sobom nosi neviđeni egzistencijalni pritisak, on svom težinom leži na pojedincu. Veliki dio modernog pesimizma proizlazi is fatalne doze samosvijesti te zurenja u ponor realpolitike megainstitucija, vojno-industrijskog kompleksa, država, korporacija.

Objavio

budnium

Analiza svakodnevnog života i utjecaja dubinskih i neprimjetljivih procesa na njega.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s